Budućnost telekomunikacija je najteže za predvidjeti od svih ostalih tehnologija. Djelimično je razlog tome i to što su telekomunikacijske usluge već toliko napredne da čak i stručnjaci na polju telekomunikacija imaju problem predvidjeti koje bi sljedeće novosti i nova tehnička rješenja mogli usvojiti davatelji usluga, proizvođači i integratori.
Međutim, postoji nekoliko ključnih trendova koji bi trebalo da obilježe telekomunikacijsko tržište do 2020. godine.
Jedan od njih je Internet of things (internet stvari).
Internet stvari (IoT) povezuje milione predmeta iz našeg svakodnevnog života (drveće, kante za otpatke, ulične svjetiljke, parkirna mjesta, prometne znakove, ceste, bolničku opremu, kućne aparate, proizvodne linije, usjeve itd.), koji su opremljeni sa senzorima, procesorima i komunikacijskim napravama, sve s ciljem da preko interneta razmjenjuju dragocjene podatke i da prema potrebi reagiraju.
Korisnici se u Internetu stvari koncentriraju na pojedine pametne naprave u mreži, za razliku od Interneta korisničkih iskustava, koji usmjerava pozornost na to što postaje moguće kada pametne naprave međusobno komuniciraju i omogućuju kreiranje inovativnih usluga koje pojednostavljuju i obogaćuju naše živote na nov način. Tako se na primjer može dogoditi da drvo pošalje poruku da ga napadaju gusjenice, računar mu zato pošalje dron koji je opremljen za rješavanje situacije. Autocesta može poslati poruku da je dostigla puni kapacitet i automatski se uključi preusmjeravanje prometa na alternativne pravce.
Sve to je naravno moguće samo ako proizvođač određene naprave zamisli, konstruira i virtuelno simulira kako bi mogao za bolje korisničko iskustvo upotrijebiti mogućnosti koje imaju naprave drugih proizvođača. Iskusni stručnjaci slažu se s mišljenjem da korisnik mora biti glavni razlog za postojanje rješenja. Digitalizacija proizvoda i usluga događa se tako brzo da ljudi to teško mogu pratiti. IoT je sredstvo za digitalizaciju iskustava, a sve što se da digitalizirati može se i personalizirati. To je ključno, jer je svako korisničko iskustvo već po definiciji personalno.
Internet trgovci su digitalizaciju iskoristili za personalizaciju kao npr. preporučivanje proizvoda koji bi se korisniku mogli svidjeti s obzirom na njegove prijašnje izbore. Svijet je prepun senzora, a IoT dodatno širi podatke o ponašanju i kontekstualne podatke, koji su na raspolaganju za oblikovanje i nuđenje personaliziranih iskustava. Tvrtka, koja želi ući u internet korisničkih iskustava, može znatno podići dodanu vrijednost, ukoliko omogući da njihove naprave dijele i izmjenjuju podatke s drugim napravama na mreži, te prilagođava razvoj promjenama korisničkih potreba i želja.
Analitičari ocjenjuju da je na internetu ili u privatnim mrežama već povezano od 6 do 14 milijardi različitih predmeta (pametni telefoni, tablice, računala i slične naprave nisu ubrojene). Predviđa se da će do 2020. godine biti povezanih već između 18 i 50 milijardi stvari (ovisno o izvoru), što znači da bi IoT mogao postati svjetski trg u vrijednosti između 300 i 1700 milijardi američkih dolara ili čak i više. Po cijelom svijetu pametne i povezane naprave već mijenjaju bolnice, domove, urede, poduzeća, poljoprivredne površine, transport i energetske mreže.
Karakteristike vodećih 8% poduzeća u IoT:
- 25 puta povećanje prihoda u poređenju s IoT pratiocima
- 97 % je prilagodilo svoje poslovanje internetu stvari
- 48 % iskorištava podatke o tome kako stranke upotrebljavaju proizvode
- 45 % je povećalo svoje poslovne usluge jer mogu pratiti upotrebu svojih proizvoda
Drugi trend koji je potrebno spomenuti jeste peta generacija mobilnih mreža (5G).
5G je standard koji bi omogućavao neometano korištenje Interneta stvari (IoT). To je osnova, ono bez čega IoT neće zaživjeti na pravi način. Ponajprije jer do 2020. bismo trebali imati na mrežu oko 25 milijardi uređaja i povezivanje, dijeljenje i slanje podataka morat će ići dosad neviđenim brzinama. U planu su brzine prenosa podataka i od 10 gigabita u sekundi.
Samo, da bismo došli do 5G treba se suočiti sa spomenutim preprekama. Neke od njih su bazne stanice, čiju ulogu treba promijeniti. Trenutno se mobiteli i drugi uređaji spajaju na mrežu tako što stvaraju poveznice za preuzimanje i slanje podataka s obližnjom baznom postajom. Za 5G bi te bazne postaje morale postojati svakih nekoliko kilometara, a to je dosta nepraktično.
Također, 5G mreža mogla bi se oslanjati na više različitih frekvencija, koje podatke prenose različitom brzinom i imaju raznovrsne karakteristike. To bi moglo dovesti do mreža koje se prilagođavaju trenutnim potrebama uređaja za prijenos podataka.
Za izradu 5G infrastrukture Koreja će potrošiti oko 1,5 milijardi dolara, a kao glavni razlog ovog ulaganja navode da će ove brzine pomoći korejskim tvrtkama u dobivanju “prekomorskih poslova”.
Uvođenje 5G već nekoliko godina planiraju SAD, Kina i EU, pa korejsko ministarstvo smatra kako im je bilo prijeko potrebno odobriti ovu investiciju, jer će krajem desetljeća nastati velika konkurencija na tržištu.
Zanimljivo je da korejsko ministarstvo kao primjer 5G brzine navodi mogućnost preuzimanja čitavog filma od 800 MB u samo jednoj sekundi, obzirom da datoteke takve veličine u najvećem postotku čine Torrent datoteke.
Treći ključni trend koji ćemo spomenuti je cloud computing (računarstvo u oblaku).
Cloud computing mijenja svijet za poslovnu upotrebu. Prelazak preduzeća na cloud computing i klijent-server život na cloud-u će rasti i napredovati. Rad će biti u aplikacijama koje su bazirane na internetu i pristup će biti uglavnom od mrežnih uređaja koje rade kroz oblak. Ljudi i preduzeća će pristupati korištenju softverskih aplikacija na mreži, koristeći udaljenu server mreže.
Dok većina danas redovno koristi sajtove za društveno umrežavanje, kao što su Facebook i Twitter, i mjesta kao što su Yahoo i Hotmail, zajedno sa lokacijama za dijeljenje video zapisa kao što je You Tube, budućnost donosi mnogo više. Desktop računari neće biti daleko preko noći; ipak personalni računari će nastaviti da drže određene informacije, dok drugi se “sele” u oblak skladištenje. Predviđanja mnogih vrhunskih stručnjaka tehnologije kažu da će cloud computing nadmašiti desktop računare do 2020.
Nove aplikacije će nastaviti da se javljaju sa razvojem smart telefona i razvojem za oblak inovacije. Cloud virtuelni serveri su atraktivni iz mnogo razloga: lakoća korištenja, trenutan pristup, lične informacije od bilo kog umreženog uređaja i još mnogo toga. Iako se čini da će cloud computing rasti kako raste internet, to nije nešto što znači kraj desktop kao što ih danas znamo, to jednostavno znači novi načini korištenja, a napredak tehnologije koja poboljšava upotrebu. Baš kao što smo napravili korake u posljednjoj deceniji za kompjutersko skladištenje i sposobnost, cloud je samo sljedeći korak.
Bezbjednosni problemi su, naravno, jedan od najznačajnijih pitanja u vezi sa “oblakom”. Ali uvijek postoji zabrinutost, za usluge kao što je online bankarstvo. Napredak se nastavlja i sve više ljudi se okreću “oblaku” za druge usluge, bezbjednost će bez sumnje biti poboljšana, kao dobro. Cloud bezbjednosni protokol će biti uspostavljen što se više zahtjeva javlja.
Većim preduzećima će trebati više vremena za prelazak na “oblak” skladištenje. Bezbjednosna pitanja su veliki problem za njih, kao i kontrola nad osjetljivim podacima. Budućnost “oblaka” će biti sporija u ovoj oblasti, kao i u velikim gradskim oblastima. Rast oblaka neće biti brz, i to neće oduzeti opcije klijent-server za nekoliko decenija a ima i mjesta gdje će nastaviti da bude optimalan za korisnike.
Izvor: telekomunikacije.ba