22Cisco akademija “NET+” Zenica organizuje upis nove generacije polaznika, a novi ciklus nastave počinje u novembru 2023 godine.

Svojim polaznicima nudi praktična znanja iz oblasti računarskih mreža i komunikacionih tehnologija. Studenti po završetku akademije dobiju vrlo praktična znanja i mogu samostalno raditi sa mrežama i mrežnim tehnologijama, odnosno steknu uslove za dobro plaćeni posao mrežnog administratora. Cisco program obrazovanja je pokrenut od strane internacionalne kompanije Cisco Systems sa sjedištem u SAD-u, koja se bavi proizvodnjom mrežnih uređaja pomoću kojih radi i Internet.

Cisco Systems, kao vodeća korporacija u svijetu u oblasti komunikacionih tehnologija, pruža jedinstven program obrazovanja. Radi se o Cisco Certified Network Associate (CCNA) programu obrazovanja koji traje tri semestra i podrazumijeva kako teoretsku, tako i praktičnu nastavu na Cisco opremi.
Poslovi za koje Cisco akademija priprema su, u užem smislu, poslovi mrežnog administratora potrebnog svakoj radnoj organizaciji – dok su, u širem smislu, ovakva znanja danas potrebna svakom zaposleniku u modernom radnom okruženju.

Nastava se izvodi jednom sedmično u poslijepodnevnim satima, tako da je program nastave prilagođen i osobama koje su u radnom odnosu, ili studentima. Uslovi za pohađanje su minimalno 16 godina starosti i pasivno poznavanje engleskog jezika.

Prijava se može izvršiti popunjavanjem forme u nastavku ili putem telefona +387 61 756 041.

U četvrtak, 25.10.2018. godine, u prostorijama Edukacijskog centra NET Akademije Zenica, održan je jednodnevni seminar na temu Smart Home (Pametne kuće) – Tehnologije budućnosti.

Besplatan seminar je organizovan od strane neprofitne organizacije NET+ Centar, koja je osnovana još 2010. godine u Zenici. Glavni cilj organizacije jeste promovisanje informatičke pismenosti.

Edukacijski centar neprofitne organizacije NET+ Centra je članica svjetske Cisco Network Academy edukacijske paltforme, čime svim građanima Zenice i šire, već osam godina omogućava edukaciju iz oblasti Cisco mrežnih tehnologija i sticanje certifikata koji su priznati u cijelom svijetu.
Ove godine u saradnji sa C++ Institutom omogućene su edukacije i iz oblasti programiranja.

Trenutno je aktuelan konkurs za upis na Cisco Akademiju Mrežnih tehnologija. Prijavu na konkurs kao i više informacija možete pronaći na sljedećem linku: https://goo.gl/dhRWQr

Smart Things & Smart Home koncepti označavaju novu eru industrijalizacije, koja već drastično mijenja  naš svakodnevni život i poslovna okruženja, ali i generiše potrebu za novim radnim mjestima i vještinama.

Auditorij seminara je imao mogućmost da se upozna sa najnovijim tehnologijama koje su već dostupne na tržištu pametnih kuća, te načinom njihove primjene u Bosni i Hercegovini.

Predavanje je uključivalo koncepte i osnovne komponente IoT tehnologija kao i prikazivanje trenutno postignutih i očekivanih benefita u budućnosti.

Posebna pažnja je usmjerena na isticanje jasne uzročno-posljedične veze između razvoja i upotrebe novih tehnologija i promjene načina poslovanja kao i rastućom potražnjom na tržištu rada.

Prisutnima je prezentirano na koji način steći vještine i kompetencije koje će im pružiti priliku da postanu dio sverastućeg ICT tržišta.

Posebnu pažnju auditorija privukla su demonstracije instalacije i praktične primjene pametnih prekidača kao i njihova šira upotreba u svakodnevnom životu.

Afirmacija mladih na cjeloživotno učenje, razvoj kompetencija kroz upotrebu modela cjeloživotnog učenja, te mogućnosti koje nude nove tehnologije budućnosti su velike šanse koju NET+ Centar Zenica nudi članovima svog communitiy-a.

Ukoliko želita da saznate kako i na koji način da postanete dio savremenih IT trendova i da se uključite i postanete dio NET+ IT Community, više informacija možete potražiti na linku: https://goo.gl/1Zgn1F

IoT (engl. Internet of things) ima tendenciju spojiti fizički svijet preko Interneta stvarajući virtuelni identitet za svaki fizički objekat. Istraživanja na ovom polju su uglavnom usmjerena prema nekoliko oblasti: pametna rasvjeta, kontrola saobraćaja i upravljanje otpadom. IoT uređaji postaju dio pametne gradske infrastrukture koji mogu da smanje negativan trend razvoja grada, od kontrole saobraćaja pa do pitanja životne sredine.

Pod pojmom pametnog grada (engl. Smart City) podrazumijeva se grad koji, u kombinaciji sa naprednom tehnologijom, omogućava napredak u privredi, te omogućava građanima bolji život. Pametni grad se uglavnom temelji na upotrebi pametnih mreža (engl. Smart Grid), snažnijem uvođenju ICT tehnologija, internetskim povezivanjem svih objekata (IoT) primjenom M2M (engl. Machine to Machine) komunikacija, smanjenju onečišćenja okoliša kroz uvođenje inteligentnih transportnih sistema, ali i povećanju energetske učinkovitosti kroz primjenu pametnog mjerenja i uvođenjem inovativnih rješenja u građevinarstvu.

Da bi se riješili svakodnevni problemi u gradu (gužve u saobraćaju, nedostatak parking mjesta, ulična rasvjeta i sl.), pametni gradovi koriste Cisco Smart + Connected Digital platformu, koja agregira podatke iz različitih izvora povezanih s IoT uređajima: senzorima, mobilnim uređajima i video kamerama.

Cilj pametnog grada jeste promovisanje boljeg iskustva za ljude koji koriste gradske usluge i pomažu agencijama koje pružaju te usluge sa boljim podacima.
Pametni gradovi su nešto što nas u vrlo bliskoj budućnosti očekuje. Danas se više u lokalnim upravama ne postavlja pitanje je li digitalizacija gradova nužna, nego kada će postati realnost i zaživjeti na korist svojih građana. U predstojećih deset do petnaest godina svi gradovi morat će promijeniti dosadašnji način razmišljanja i shvatiti da je stvaranje komunikacijske infrastrukture jednako važno kao izgradnja cesta, željezničkih pruga, mostova i aerodroma.

C ++ Institut je priznat kao vodeća svjetska organizacija koja nudi certifikacioni program za C / C ++ programiranje, koji omogućava testiranje na hiljadama dostupnih i sigurnih centara Pearson VUE širom svijeta.

C ++ Institut je posvećen razvoju globalni standard u C / C ++ certifikaciji, koji omogućava softwerskim stručnjacima, programerima i IT profesionalcima iz cijelog svijeta da objektivno ocijene i dokumentuju svoje programske vještine i steknu priznanje za njihovu stručnost.

C ++ Institut je izgradio dva puta testiranja i certificiranja. Prvi put pokriva programski jezik C ++, a drugi programski jezik C. Svaki programski put nudi tri nivoa kvalifikacije: saradnik, profesionalac i senior.

Zadovoljstvo nam je što zajedno sa C ++ Institutom i Globalnom CISCO Akademijom, imamo mogućnost raditi sa organizacijama i institucijama širom svijeta na promociji C / C ++ standarda certifikacije, podržati napredak u C / C ++ programiranju te olakšati umrežavanje, obrazovanje i profesionalni razvoj programerskih zajednica i pojedinaca.

U sklopu ovogodišnje edukacijem u ponudi NET Akademije Zenica, možete pronaći prijavu na kurs za C/C++ Programiranje, po supera akcijskoj cijeni sa 50% popusta te steći uslove za dobivanje svjetski priznatog certifikata iz oblasti C/C++ Programiranja.

Ukoliko ste zaintereosvani za edukaciju, želite više informacija ili samo želite da se pridružite i postanete dio NET+ Zajednice, prijaviti se možete putem sljedećeg linka.

Pronađite sebe u budućnosti.

Programski jezik C++ je programski jezik višeg nivoa, koji je razvijen za objektno orijentirano programiranje i bio je prvobitno razvijen u Bell Labs (laboratorij telekomunikacijske kompanije Bell) pod rukovodstvom Bjarne Stroustropa tokom 1980-tih, kao proširenje programskom jeziku C, te mu je originalno ime bilo „C with classes“. Zbog velike potražnje za objektno orijentiranim jezicima, te izrazitim sposobnostima, standard za programski jezik C++ ratificiran je 1998 u standardu ISO/IEC 14882.

C++ je programski jezik različitih dijalekata, kao što svaki jezik ima različite dijalekte. C++ dijalekti ne postoje zbog toga što neko živi u jednoj ili drugoj regiji, već zato što postoji niz različitih kompajlera. Svaki od tih kompajlera je malo drugačiji. Svaki bi trebao imati ANSI/ISO standard C++ funkcije, ali ujedno svaki kompajler će imati neke nestandardne funkcije (te funkcije su slične različitom slengu u različitim dijelovima države). Ponekad korištenje nestandardnih funkcija će stvoriti problem kada pokušate kompajlirati source kod sa različitim kompajlerom.

Snagu C++ programskog jezika očituje duboki trag koji je ostavljen kroz decenije razvoja software-a koji i danas predstavljaju vodeće inačice u svojim oblastima primjene. Neke od nji su Adobe Systems – Adobe Creative Cloud, Google Applications, Mozilla Firefox,Mozilla Thunderbird, MySql server, Winamp Media Player….

Uprkos postojanju novih programskih jezika, kao sto su Java, C#, Ruby…C++ ostaje izabrani jezik posebno kada su u pitanju nova područja primjene kao što su Internet of Things koji su nam danas dostupni u vidu uređaja i elemenata u konceptima Pametnih Kuća i Pametnih Gradova.

Budućnost telekomunikacija je najteže za predvidjeti od svih ostalih tehnologija. Djelimično je razlog tome i to što su telekomunikacijske usluge već toliko napredne da čak i stručnjaci na polju telekomunikacija imaju problem predvidjeti koje bi sljedeće novosti i nova tehnička rješenja mogli  usvojiti davatelji usluga, proizvođači i integratori.

Međutim, postoji nekoliko ključnih trendova koji bi trebalo da obilježe telekomunikacijsko tržište do 2020. godine.

Jedan od njih je Internet of things (internet stvari).

Internet stvari (IoT) povezuje milione predmeta iz našeg svakodnevnog života (drveće, kante za otpatke, ulične svjetiljke, parkirna mjesta, prometne znakove, ceste, bolničku opremu, kućne aparate, proizvodne linije, usjeve itd.), koji su opremljeni sa senzorima, procesorima i komunikacijskim napravama, sve s ciljem da preko interneta razmjenjuju dragocjene podatke i da prema potrebi reagiraju.

Korisnici se u Internetu stvari koncentriraju na pojedine pametne naprave u mreži, za razliku od Interneta korisničkih iskustava, koji usmjerava pozornost na to što postaje moguće kada pametne naprave međusobno komuniciraju i omogućuju kreiranje inovativnih usluga koje pojednostavljuju i obogaćuju naše živote na nov način. Tako se na primjer može dogoditi da drvo pošalje poruku da ga napadaju gusjenice, računar mu zato pošalje dron koji je opremljen za rješavanje situacije. Autocesta može poslati poruku da je dostigla puni kapacitet i automatski se uključi preusmjeravanje prometa na alternativne pravce.

Sve to je naravno moguće samo ako proizvođač određene naprave zamisli, konstruira i virtuelno simulira kako bi mogao za bolje korisničko iskustvo upotrijebiti mogućnosti koje imaju naprave drugih proizvođača. Iskusni stručnjaci slažu se s mišljenjem da korisnik mora biti glavni razlog za postojanje rješenja. Digitalizacija proizvoda i usluga događa se tako brzo da ljudi to teško mogu pratiti. IoT je sredstvo za digitalizaciju iskustava, a sve što se da digitalizirati može se i personalizirati. To je ključno, jer je svako korisničko iskustvo već po definiciji personalno.

Internet trgovci su digitalizaciju iskoristili za personalizaciju kao npr. preporučivanje proizvoda koji bi se korisniku mogli svidjeti s obzirom na njegove prijašnje izbore. Svijet je prepun senzora, a IoT dodatno širi podatke o ponašanju i kontekstualne podatke, koji su na raspolaganju za oblikovanje i nuđenje personaliziranih iskustava. Tvrtka, koja želi ući u internet korisničkih iskustava, može znatno podići dodanu vrijednost, ukoliko omogući da njihove naprave dijele i izmjenjuju podatke s drugim napravama na mreži, te prilagođava razvoj promjenama korisničkih potreba i želja.

Analitičari ocjenjuju da je na internetu ili u privatnim mrežama već povezano od 6 do 14 milijardi različitih predmeta (pametni telefoni, tablice, računala i slične naprave nisu ubrojene). Predviđa se da će do 2020. godine biti povezanih već između 18 i 50 milijardi stvari (ovisno o izvoru), što znači da bi IoT mogao postati svjetski trg u vrijednosti između 300 i 1700 milijardi američkih dolara ili čak i više. Po cijelom svijetu pametne i povezane naprave već mijenjaju bolnice, domove, urede, poduzeća, poljoprivredne površine, transport i energetske mreže.

Karakteristike vodećih 8% poduzeća u IoT:

• 25 puta povećanje prihoda u poređenju s IoT pratiocima
• 97 % je prilagodilo svoje poslovanje internetu stvari
• 48 % iskorištava podatke o tome kako stranke upotrebljavaju proizvode
• 45 % je povećalo svoje poslovne usluge jer mogu pratiti upotrebu svojih proizvoda

Drugi trend koji je potrebno spomenuti jeste peta generacija mobilnih mreža (5G).

5G je standard koji bi omogućavao neometano korištenje Interneta stvari (IoT). To je osnova, ono bez čega IoT neće zaživjeti na pravi način. Ponajprije jer do 2020. bismo trebali imati na mrežu oko 25 milijardi uređaja i povezivanje, dijeljenje i slanje podataka morat će ići dosad neviđenim brzinama. U planu su brzine prenosa podataka i od 10 gigabita u sekundi.

Samo, da bismo došli do 5G treba se suočiti sa spomenutim preprekama. Neke od njih su bazne stanice, čiju ulogu treba promijeniti. Trenutno se mobiteli i drugi uređaji spajaju na mrežu tako što stvaraju poveznice za preuzimanje i slanje podataka s obližnjom baznom postajom. Za 5G bi te bazne postaje morale postojati svakih nekoliko kilometara, a to je dosta nepraktično.

Također, 5G mreža mogla bi se oslanjati na više različitih frekvencija, koje podatke prenose različitom brzinom i imaju raznovrsne karakteristike. To bi moglo dovesti do mreža koje se prilagođavaju trenutnim potrebama uređaja za prijenos podataka.

Za izradu 5G infrastrukture Koreja će potrošiti oko 1,5 milijardi dolara, a kao glavni razlog ovog ulaganja navode da će ove brzine pomoći korejskim tvrtkama u dobivanju “prekomorskih poslova”.

Uvođenje 5G već nekoliko godina planiraju SAD, Kina i EU, pa korejsko ministarstvo smatra kako im je bilo prijeko potrebno odobriti ovu investiciju, jer će krajem desetljeća nastati velika konkurencija na tržištu.

Zanimljivo je da korejsko ministarstvo kao primjer 5G brzine navodi mogućnost preuzimanja čitavog filma od 800 MB u samo jednoj sekundi, obzirom da datoteke takve veličine u najvećem postotku čine Torrent datoteke.

Treći ključni trend koji ćemo spomenuti je cloud computing (računarstvo u oblaku).

Cloud computing mijenja svijet za poslovnu upotrebu. Prelazak preduzeća na cloud computing i klijent-server život na cloud-u će rasti i napredovati. Rad će biti u aplikacijama koje su bazirane na internetu i pristup će biti uglavnom od mrežnih uređaja koje rade kroz oblak. Ljudi i preduzeća će pristupati korištenju softverskih aplikacija na mreži, koristeći udaljenu server mreže.

Dok većina danas redovno koristi  sajtove za društveno umrežavanje, kao što su Facebook i Twitter, i mjesta kao što su Yahoo i Hotmail, zajedno sa lokacijama za dijeljenje video zapisa kao što je You Tube, budućnost donosi mnogo više. Desktop računari neće biti daleko preko noći; ipak personalni računari će nastaviti da drže određene informacije, dok drugi se “sele” u oblak skladištenje. Predviđanja mnogih vrhunskih stručnjaka tehnologije kažu da će cloud computing nadmašiti desktop računare do 2020.

Nove aplikacije će nastaviti da se javljaju sa razvojem smart telefona i razvojem za oblak inovacije. Cloud virtuelni serveri su atraktivni iz mnogo razloga: lakoća korištenja, trenutan pristup, lične informacije od bilo kog umreženog uređaja i još mnogo toga. Iako se čini da će cloud computing rasti kako raste internet, to nije nešto što znači kraj desktop kao što ih danas znamo, to jednostavno znači novi načini korištenja, a napredak tehnologije koja poboljšava upotrebu. Baš kao što smo napravili korake u posljednjoj deceniji za kompjutersko skladištenje i sposobnost, cloud je samo sljedeći korak.

Bezbjednosni problemi su, naravno, jedan od najznačajnijih pitanja u vezi sa “oblakom”. Ali uvijek postoji zabrinutost, za usluge kao što je online bankarstvo. Napredak se nastavlja i sve više ljudi se okreću “oblaku” za druge usluge, bezbjednost će bez sumnje biti poboljšana, kao dobro. Cloud bezbjednosni protokol će biti uspostavljen što se više zahtjeva javlja.

Većim preduzećima će trebati više vremena za prelazak na “oblak” skladištenje. Bezbjednosna pitanja su veliki problem za njih, kao i kontrola nad osjetljivim podacima. Budućnost “oblaka” će biti sporija u ovoj oblasti, kao i u velikim gradskim oblastima. Rast oblaka neće biti brz, i to neće oduzeti opcije klijent-server za nekoliko decenija a ima i mjesta gdje će nastaviti da bude optimalan za korisnike.

Izvor: telekomunikacije.ba